Pretraga vesti

Unesite pojam za pretragu vesti
  • SVE GODINE
  • 2020.
  • 2019.
  • 2018.
  • 2017.
  • 2016.
  • 2015.
  • 2014.
PRETRAGA

PKT VESTI

Utvrđen je Predlog zakona o računovodstvu (sa spornim rešenjem o „profesionalnim zvanjima“)

18. 9. 2019.

Na sednici održanoj 16. septembra 2019. godine, Vlada Republike Srbije utvrdila je Predlog Zakona o računovodstvu. Prema našim saznanjima, očekuje se da se ovaj predlog zakona nađe u skupštinskoj proceduri početkom oktobra.  

Predviđeno je da novi Zakon o računovodstvu stupi na snagu 1. januara 2020. godine, osim odredaba koje se odnose na čl. 6, 29, 44-49, 51. i 52, koje će se primenjivati od 1. januara 2022. godine, kao i pojedinih odredaba čl. 4, 32, 39. i 40. koje će se primenjivati od dana prijema Republike Srbije u Evropsku uniju.

Za donošenje podzakonskih akata predviđen je rok od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ali uz obaveznu primenu tih akata počev od finansijskih izveštaja koji se sastavljaju na dan 31. decembra 2021. godine. Do tada će se primenjivati aktuelna podzakonska akta (pravilnici o obrascima finansijskih izveštaja, pravilniici o kontnim okvirima, Pravilnik za mikro i druga pravna lica i dr.).

U nastavku samo ukratko ukazujemo na najznačajnija predložena rešenja, koja se razlikuju od trenutno propisanih pravila, a detaljnija objašnjenja i kritički osvrt daćemo u narednom broju časopisa (Porezi i računovodstvo broj 10/19).

1. Delimično su izmenjeni kriterijumi za razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika, tako da su mala pravna lica ona kod kojih dva kriterijuma prelaze granične vrednosti za mikro pravna lica (isti su kao i aktuelni), a dva kriterijuma ne prelaze granične vrednosti za prosečan broj zaposlenih 50, za poslovni prihod 8.000.000 evra ili za ukupnu aktivu 4.000.000 evra (aktuelni kriterijumi su prosečan broj zaposlenih 50, poslovni prihod 8.800.000 evra i ukupna aktiva 4.400.000 evra); srednja pravna lica su ona kod kojih dva kriterijuma prelaze granične vrednosti za mala pravna lica, a dva kriterijuma ne prelaze granične vrednosti za prosečan broj zaposlenih 250, za poslovni prihod 40.000.000 evra ili za ukupnu aktivu 20.000.000 evra (aktuelni kriterijumi su prosečan broj zaposlenih 250, poslovni prihod 35.000.000 evra i ukupna aktiva 17.500.000 evra).

2. Definisane su grupe pravnih lica koje se sastoje od matičnog i zavisnih pravnih lica koja podležu konsolidovanju finansijskih izveštaja, koje su razvrstane na male, srednje i velike grupe primenom istih kriterijuma i graničnih vrednosti za mala, srednja i velika pravna lica, ali na konsolidovanoj osnovi.

3. Propisano je da faktura (račun) kao računovodstvena isprava mora biti u elektronskom obliku, s tim što bi ovo pravilo trebalo da bude u primeni od 1. januara 2022. godine. Ovo pravilo je sporno, odnosno svakako je neophodno usaglašavanje brojnih drugih zakona i podzakonskih akata koji uređuju izdavanje računa i drugih dokumenata (npr. propisi o PDV-u).

4. Produžen je rok za dostavljanje računovodstvene isprave na knjiženje sa tri na pet radnih dana od dana kada je poslovna promena nastala, odnosno od datuma prijema. Rok za knjiženje nije se menjao i ostao je pet radnih dana od dana prijema od strane lica koja vode poslovne knjige.

5. Najsporniji deo Predloga zakona o računovodstvu odnosi se na uvođenje „profesionalnih zvanja“, koja postaju uslov za izdavanje dozvole za upis računovodstvenih firmi (pravnih lica i preduzetnika – pružalaca računovodstvenih usluga) u Registar pružalaca računovodstvenih usluga. Naime, predviđeno je da vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja pravno lice, odnosno preduzetnik može poveriti ugovorom u skladu sa zakonom, pravnom licu ili preduzetniku, koji je upisan u Registar pružalaca računovodstvenih usluga koji vodi Agencija za privredne registre.

U Registar može biti upisano pravno lice, odnosno preduzetnik koje ima dozvolu za pružanje računovodstvenih usluga koju izdaje Komora ovlašćenih revizora, a na osnovu ispunjenih uslova među kojima je i da ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom najmanje jednog zaposlenog sa profesionalnim zvanjem u oblasti računovodstva ili revizije, koje je stečeno kod profesionalne organizacije članice Međunarodne federacije računovođa.

Kako je odredba napisana, može se tumačiti da „profesionalno zvanje“ može da bude stečeno i kod profesionalne organizacije iz Tunguzije – ukoliko je članica Međunarodne federacije računovođa. Naime, za razumevanje novog pravila od strane onih kojima Međunarodna federacija računovođa ne znači ništa nije precizirano na koga se tačno misli, gde je u Srbiji zvanično objavljen podatak o tome koja je to profesionalna organizacija članica Međunarodne federacije računovođa, da li je samo jedna ili ih ima više, da li se misli i na tzv. pridružene članice itd. Pored svega, nije predviđeno da se bilo koje pitanje u vezi sa ovim zvanjima bliže uredi podzakonskim aktom ili da neki državni organ daje saglasnost na akta profesionalne organizacije (npr. na odluke o cenama ili uslovima za sticanje zvanja).

Pravna lica, odnosno preduzetnici koji već imaju registrovanu pretežnu delatnost za pružanje računovodstvenih usluga dužni su da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona najkasnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, što znači najkasnije do kraja 2022. godine. U skladu sa tim, prema našem mišljenju, postojeće računovodstvene firme neće imati obavezu da odmah po stupanja na snagu novog Zakona o računovodstvu steknu navedeno „profesionalno zvanje“, već to mogu da urade najkasnije do 1. januara 2023. godine. Do tada svakako postoji mogućnost da predloženo rešenje bude izmenjeno ili možda bude ocenjeno neustavnim, jer je vrlo verovatno da će postupak za ocenu ustavnosti biti pokrenut.    

Kada je reč o novim računovodstvenim firmama koje će se osnivati, odnosno registrovati tokom 2020. godine, napominjemo da i za njih još neko vreme neće biti nikakvih prepreka da to urade i bez „profesionalnog zvanja“, jer je prelaznom odredbom člana 62. Predloga zakona o računovodstvu predviđeno da će Registar pružalaca računovodstvenih usluga početi sa radom 1. januara 2021. godine. U tom smislu, pre nego što ovaj registar počne sa radom, ni od koga se ne može zahtevati ispunjenje novih uslova, odnosno ne može se obavljanje računovodstvene delatnosti uslovljavati upisom u nepostojeći registar.

Nezavisno od prethodno navedenog, kao i okolnosti da je Vlada usvojila Nacrt zakona o računovodstvu i u formi predloga ga uputila Narodnoj skupštini na usvajanje, naše očekivanje je da će u državnim organima i kod narodnih poslanika na kraju prevladati razum (nad interesom pojedinaca) i da će predloženi uslov za obavljanje računovodstvene delatnosti u vidu „profesionalnog zvanja“ biti brisan iz konačne verzije zakona.

6. Zadržana je obavezna primena MSFI za velika pravna lica, matična pravna lica koja imaju obavezu sastavljanja konsolidovanih finansijskih izveštaja i javna društva, MSFI za MSP za srednja pravna lica i Pravilnika o računovodstvu za mikro i druga pravna lica (očekuje se donošenje novog pravilnika), ali je dozvoljena primena MSFI srednjim, malim, mikro i drugim pravnim licima, kao i primena MSFI za MSP mikro i drugim pravnim licima.

7. Predviđeno je da sva pravna lica imaju obavezu da sastavljaju Napomene uz finansijske izveštaje, osim preduzetnika i drugih pravnih lica razvrstanih kao mikro pravno lice (ova lica sastavljaju samo Bilans stanja i Bilans uspeha).

8. Predložen je novi izveštaj o korporativnom upravljanju kao deo godišnjeg izveštaja o poslovanju za javna društva i društva koja se pripremaju da postanu javna.

9. Predviđeno je nefinansijsko izveštavanje kao obaveza za društva od javnog interesa koja imaju preko 500 zaposlenih prosečno u datoj godini, kao i izveštavanje o plaćanjima autoritetima vlasti kao obaveza za društva od javnog interesa koja posluju u ekstraktivnoj industriji ili seči primarnih šuma.

10. Predloženo je skraćenje roka za dostavljanje finalnih redovnih finansijskih izveštaja do 31. marta, odnosno tri meseca od dana bilansa stanja za lica čija je poslovna godina različita od kalendarske, odnosno za dostavljanje konsolidovanih finansijskih izveštaja do 30. aprila (ponovo sa nelogičnim nedostatkom propisanog roka za matična pravna lica čija je poslovna godina različita od kalendarske).