Obračun novčane naknade za slučaj nezaposlenosti (utvrđeno je pravno shvatanje Vrhovnog kasacionog suda)

Pred osnovnim sudovima u Republici Srbiji u toku je više desetina hiljada sporova korisnika novčanih naknada za nezaposlene protiv Nacionalne službe za zapošljavanje sa novčanim potraživanjem za naknadu štete. Naime, parnice su pokretane u periodu nakon 14. 3. 2012. kada je Nacionalna služba za zapošljavanje promenila metodologiju obračuna minimalne naknade, snižavanjem mesečnih iznosa, primenom bruto principa obračuna minimalne zarade. Način obračuna je izmenjen po preporuci Državne revizorske institucije nakon revizije završnog računa Nacionalne službe za zapošljavanje za 2010. godinu.

Od tada Nacionalna služba za zapošljavanje polazi od bruto zarade kao polazne osnove kod utvrđivanja visine naknade. Od tako uvrđene osnovice oduzima doprinose za PIO u visini od 26% i doprinos za zdravstveno osiguranje u visini od 10,3% i tako dobija neto iznos koji isplaćuje korisnicima naknade. 

Međutim, podnosioci tužbi smatraju da prilikom utvrđivanja najnižeg iznosa novčane naknade treba poći od neto minimalne zarade od koje se procentualno utvrđuje neto najniži iznos novčane naknade, a zatim se tako utvrđen neto najniži iznos novčane naknade uvećava (brutira) za doprinose koji se plaćaju iz novčane naknade. Ovako dobijeni iznos, po mišljenju podnosioca tužbi, predstavlja „najniži bruto iznos novčane naknade“. Na ovaj način se korisnicima novčane naknade isplaćuje veći iznos naknade, od iznosa koji isplaćuje Nacionalna služba za zapošljavnje.

Mišljenje Poreske kancelarije Tatić o tome koji način utvrđivanja visine naknade za vreme nezaposlenosti je ispravan - koje smo u prethodnom periodu dostavljali pretplatnicima, a koje je u skladu sa najnovijim pravnim shvatanjem Vrhovnog kasacionog suda, objavljeno je u aplikaciji Porezi online (Odgovori na pitanja / Radni odnosi / Zarade i druga primanja).